Bilo da fanatično gutate maslinovo ulje i kapsule ili pak zazirete od preporučena dva riblja obroka tjedno, omega-3 je alfa zdravlja. A potekla je iz špeka i jaja, odakle smo je sami istjerali.
Vjerojatno niste svjesni da su se dragocjene nezasićene masne kiseline obuhvaćene pod 'kodnim' imenom Omega-3 nekad nalazile u najljućem neprijatelju krvožilnog sustava, špeku i jajima, danas samo neodoljivom izvoru kolesterola.
Naime, Susan Allport, autorica nove knjige The Queen of Fats: Why Omega-3s Were Removed from the Western Diet and What We Can Do to Replace Them tvrdi da je upravo čovjek zaslužan za nestanak omega-3 iz njenog prirodnog 'staništa' prelaskom na tvornički uzgoj životinja.
Naime, omega-3 potječe iz kloroplasta koji se 'zeleni' u biljkama gdje igraju ključnu ulogu u fotosintezi odnosno u dobivanju kisika i ugljikohidrata pomoću sunčeve svjetlosti. Jedući te biljke, životinje su jele i pripadajuće masnoće, a čovjek je jedući životinje isto dobivao udio tog zdravog 'kolača'.
Kao i u životinja i u čovjekom se organizmu 'natječu' omega-3 i omega-6 masne kiseline koje igraju važnu ulogu kod adaptiranja organizma na mijene godišnjih doba. Dok omega-3 (iz lišća) ubrzavaju aktivnost u staničnoj membrani, omega-6 (iz sjemenki) usporavaju procese.
Kroz evoluciju promijenila se čovjekova ravnoteža dviju omega u korist šestice te smo danas primorani uzimati suplemente i držati se preporuka o dva riblja obroka tjedno kako bi stvari koliko toliko funkcionirale, odnosno naša sve ranjivija srca.
"Stvari su se toliko promijenile u našoj prehrani da jelovnikom Amerikanaca i ostalih zapadnjaka dominira hrana bogata omega-6 mastima, a to dovodi do kroničnih oboljenja.", rekla je za Reuters Allport.
A kada je došlo do velike promjene? U dva navrata, stoji u knjizi. Prvo smo zamijenili biljna ulja i masnoće kao što je maslac, uljima iz sjemenki koja su bogatija omega-6 kiselinama, dok su i u prehrani puno više postale zastupljene sjemenke i žitarice.
Osim toga, stoka se hrani više žitaricama nego li travama, što je direktno povezano sa dodatnim 'uvozom' omega-6 kiselina.
Iako su obje inačice omege nužne za normalno funkcioniranje organizma, omega-6 sadrže prostaglandine koji mogu pokrenuti upalne procese i zgrušavanje krvi.
Nevjerojatno, ali jaja su nekad bila podjednako bogata omegom-3 kao i riba, iz istog razloga kao i majčino mlijeko koje tako snabdijeva dijete gorivom za razvoj živčanog sustava.
Iako ne postoji suglasnost oko idealnog omjera omega-6 i omega-3 kiselina, Allport preporučuje japanski režim od 4:1 koji dovodi do 50:50 zastupljenosti u staničnim membranama. Japan je naime zemlja sa najnižim stopama kroničnih bolesti, a njegovi su stanovnici i među najdugovječnijima.
Trenutno najbolji izvor omega-3 je riba, posebno losos, ali meso onih životinja koje se hrane na pašnjacima. Preporučuje se zamjena omega-6 ulja iz šafranike, kikirikija, soje i suncokretovog ulja onime iz masline i kanole. Iako se na tržištu pojavljuje sve više proizvoda pojačanih omega-3 sadržajem, Allport upozorava da takvo inkapsuliranje nije jednostavan proces i može rezultirati manjkavim proizvodom, no preporučuje 'pametna' jaja. Ipak, najbolje je prvo tražiti od prirode, smatra autorica.
Net.hr